Kuo ‘osi hono ngāue’aki ‘i Nu’usila ‘a e Fa’unga Malu’i (ngaahi maama hala) COVID-19. ‘I he holo ki lalo ‘a e ngaahi fiká, kuo to’o ai ‘a e ngaahi tu’utu’uni ki he COVID-19 ‘i he ‘aho 13 ‘o Sepitema 2022.
Ko hono malu’i ‘o e ngaahi mo’ui mo e ngaahi ma’u’anga mo’ui ‘oku kei hoko ia ko e taumu’a ‘o e tali ‘a e Pule’anga ki he COVID-19. ‘I he taimi ni, ‘oku malava ke fakahoko ia ‘aki ha ngaahi fiema’u si’isi’i ange, ‘o ‘oange ai ha halanga ‘oku pau ki he kakai, ngaahi pisinisi mo e ngaahi komiunitī.
‘I he holo ko eni ‘a e ngaahi keisī, toe tokolahi ange ‘a e kakai kuo nau ‘osi huhu malu’i, pea toe lahi ange faingamālie ke ma’u faito’o tau’i vailasi ke faito’o ‘aki e COVID-19, ‘oku pehe ̄ai ‘e he kau mataotaotao ki he mo’ui ‘oku malu ke to’o ‘a e lahi ‘o e ngaahi tu’utu’uni ki he COVID-19 pea ‘osi mo e ngaahi fakangatangata ki he kau’āfonua.
Fakamālō ki he ngaahi ngāue ‘a e kakai Nu’usila kotoa lolotonga e tō ‘a e mahaki faka’auhā, kuo tau fahahaofi e mo’ui e lauiafe. Pehe foki ki he tokotaha kotoa mo e fāmili kuo nau muimui ki he ngaahi tu’utu’uni, ‘oku tau fakamālō ki he iwi pea mo e ngaahi kautaha tokoni mo’ui lelei ‘a e kau Mauli, ngaahi kautaha Pasifika, ngaahi ‘api tauhi kau toulekeleka, ngaahi pisinisi, ngaahi ‘apiako mo e ngaahi ako’anga kehe kuo nau fai ha ngaahi ngāue makehe ke malu’i e kakai mo e ngaahi komiuniti.
Mapule’i ‘o e vailasi
Ko hono fakamavahe’i ko ia e nofó ko ‘etau tefito’i me’angāue ia ke mapule’i e mafola ‘a e vailasi ke tauhi ke ma’ulalo e fika. Ko hono fakamavahe’i ‘aho ‘e 7 ‘oku kei tu’ulāhoko pe ia ko ha fiema’u ki he tokotaha kotoa pē ‘oku tesi positivi.
Ke vakai’i ‘aki e hū mai ha ngaahi vailasi fo’ou mei muli, ‘e kei hokohoko atu pē hono ngāue’aki ‘o e:
- fakahoko ha ngaahi sivi PCR mo hono sivi’i e fa’unga ‘o e ngaahi keisi positivi ‘i he kau folau mai
- nofo taha ki hono siofi e kau’āfonuá
Tokoni ki he mo’ui lelei faka’atamai
Kuo hanga ‘e he COVID-19 ‘o uesia e mo’ui faka’atamai ‘a e taha kotoa. ‘Oku ma’u atu ha ngaahi me’angāue ‘aonga ke tokonia e kakai ke nau lava ‘o fakaakeake mei he nunu’a ‘o e mahaki faka’auhā.
Nofo fakamavahe’i mo e me’a malu’i fofonga
Mei he ‘aho 13 ‘o Sepitema 2022 kuo pau ke kei:
- fakamavahe’i (isolate) ‘i ha ‘aho ‘e 7 ‘o kapau ‘oku ke ma’u ‘a e COVID-19
- tui ha me’a malu’i fofonga ‘i ha ni’ihi e ngaahi feitu’u tauhi’anga mahaki, hangē ko e ngaahi falemahaki
‘E ‘i ai ha ngaahi feitu’u ‘e ni’ihi ‘e kei hokohoko atu pe ‘enau kole ki he kakai ke nau tui ha me’a malu’i fofonga
Founga ke fakamavahe’i ‘aki kita
Ko hono tui ha me’a malu’i fofonga
Kau nofo fakataha ‘i ha ‘api nofo’anga
‘Oku ‘ikai toe fiema’u ke fakamavahe’i ‘aho ‘e 7 ‘a kinautolu ‘oku nau nofo fakataha he ‘api nofo’anga. Kapau ‘oku ke nofo mo ha tokotaha ‘oku tesi positivi ki he COVID-19, oku mau fale’i koe ke ke:
- fai ha tesi RAT he ‘aho kotoa pē ‘i ha ‘aho ‘e 5
- faka’ehi’ehi mei he fetu’utaki mo e tokotaha ‘oku ne ma’u ‘a e COVID-19.
Kau nofo fakataha ‘i he ‘api nofo’anga
Ngaahi faito’o fakafepaki vailasi (antiviral)
‘Oku ‘atā ha ngaahi faito’o fakafepaki vailasi ma’a e kakai ‘oku tu’u laveangofua ke puke ‘i he COVID-19, ‘o kau ai:
- ha taha Nu’usila ta’u 65 pe motu’a ange
- Kakai Mauli pe kakai Pasifika ta’u 50 pe motu’a ange
- ha taha pē ‘oku ‘i ai hano fa’ahinga mahaki tauhi fakatu’utāmaki ‘e 3.
‘E tokoni eni ke malu’i hotau ngaahi komiunitī laveangofua
Ngaahi faito’o ke faito’o ‘aki e COVID-19
Ngaahi tu’utu’uni ki he huhu malu’i
Ko e ngaahi tu’utu’uni fakapule’anga kotoa ki he huhu malu’i ‘e fakangata ia ‘i he 11.59pm, 26 ‘o Sepitema 2022. ‘E kei fiema’u pē ‘e he ngaahi ngāue’anga ‘e ni’ihi ke kei huhu malu’i ‘e ne kau ngāue ko e ‘uhi ko e mo’ui lelei mo e malū.
Ngaahi fiema’u ki he fefolau’aki
‘Oku ‘ikai fiema’u ‘e he kau folaú mo e kau kauvaka ha tohi fakamo’oni huhu malu’I COVID-19 ke hū ‘aki ki Nu’usila. Kātaki ‘o vakai ki ho’o kautaha vaká, hangē ko ho’o kautaha vakapuná, koe’uhi na’a ‘oku nau kei fiema’u pē ha tohi fakamo’oni huhu.
Ko e kakai ‘oku tu’uta ki Nu’usilá ‘e ‘oatu ta’e totongi hanau ngaahi tesi RAT. ‘Oku mau tapou atu ke mou tesi ‘i he ‘aho ‘oku mou tu’uta mai aí pea ‘i hono ‘aho 5 pe 6. Kataki ‘o lipooti ha ngaahi tesi ‘oku ola positivi.
Ngaahi fetu’utaki ‘i ‘api nofo’anga
Kapau ‘oku ke nofo fakataha mo ha taha ‘oku puke he COVID-19, ‘oku mau tapou atu ke ke fai ha tesi RAT he ‘aho takitaha ‘i ha fo’i ‘aho ‘e 5.
Tokoni ki he mo’ui faka’atamai
Feitu’u ke ma’u ai ha tokoni, kau ai mo e ngaahi me’angāue ke tokoni ki he kakai he fakaakeake mei he nunu’a ‘o e mahaki faka’auhā.
Hisitōlia ‘o e ngaahi maama faka’ilonga hala
‘Oku fokotu’u ‘atu e he Fa’unga Malu’I COVID-19 ‘a e ngaahi lao ki he Maama Kulokula, Lanu Moli pea mo e Lanu Matá.